Svaka emocija koju osjetimo rezultat je utjecaja određenih hormona. Kada su u optimalnoj količini izazivaju pozitivne osjećaje, a u nedostatku utječu na javljanje negativnih emocija.
Psihološka teorija objašnjava kako pozitivne misli, vjerovanja i sugestija, mogu imati učinak na poboljšanje općeg stanja organizma, ali i dobrog raspoloženja. Uz to i okolina i senzorsko iskustvo imaju utjecaj na neurokemijsku reakciju što dovodi do biokemijskih promjena u organizmu (neurološki, endokrini, imunološki sustav). U nekim slučajevima to dovodi i do izlječenja, a u suprotnom nastaju bolesti ili bitni poremećaji zdravlja.
Što je placebo i nocebo učinak?
Placebo je vjerovanje da će nešto biti uspješno i obično vodi ka uspjehu, dok nas negativan pristup (nocebo) zasigurno udaljava od cilja. Iako su znanstveno verificirani i objašnjeni, placebo i nocebo djeluju na organizam na način koji se ne može točno izmjeriti.
Poznato je da mehanizam nastanka mnogih psihosomatskih bolesti zbog negativnih stavova i ponašanja, može biti preokrenut pozitivnom sugestijom, placebo učinkom i bez uporabe lijekova.
Većina istraživanja pokazuje da 30 do 40 % pacijenata doživljava pozitivan placebo učinak. Friedman i Benson pronašli su placebo poboljšanja kod 60 do 90% bolesti.
Placebo i nocebo se javljaju pri mnogim drugim nematerijalnim postupcima koji posljedično djeluju na čovjekov hormonalni sustav.
U javnosti se najviše povezuju samo s lijekovima i njihovim učincima, a zanemaruju se opći i svakodnevni podražaji.
Odakle potječe riječ placebo?
Riječ placebo dolazi od latinske riječi placere, što znači "zadovoljit ću". U 19. stoljeću “placebo” je dobio značenje davanja lijeka s namjerom da se pacijent zadovolji i uvjeri da ga određeni lijek pokušava uspješno izliječiti. Ta praksa postoji i danas, pa sužava mogućnost druge primjene placeba i potiskivanja noceba.
Što utječe na naše raspoloženje?
Na pozitivu, zadovoljstvo i dobro raspoloženje utječu hormoni sreće i dobrog raspoloženja (oksitocin, endorfin, adrenalin) i neuroprijenosnici (dopamin, serotonin, endokanabinoidi, neuroprijenosnik GABA) ..
Tako miris koji se doživljava kao ugodan podražaj u limbičkom sustavu oslobađa npr. encefalin koji djeluje kao endorfin. Pozitivno raspoloženje se javlja cirkularno, endorfin ispuštamo tijekom određenih aktivnosti kao što su jelo, tjelovježba ili vrijeme koje provodimo s drugima, što motivira na ponavljanje tih aktivnosti u budućnosti.
Dokazana je povezanost hormona i hrane, a čak se i teorija o pretilosti nacije veže uz opće stanje i zadovoljstvo nacije. Ako je većina ljudi nezadovoljna općim stanjem, onda jedenje, bilo kakvo jelo, stvara osjećaj zadovoljstva, u konačnici jedna pretila i bolesna nacija.
U kojoj mjeri hrana svojim sastavom može utjecati na stvaranje hormona sreće?
S obzirom na to da je naša prehrana ključna za stvaranje neuroprijenosnika, pravilna prehrana je ključna za zdravlje našeg mozga i tijela. Hrana bogata prehrambenim tvarima može pomoći kod toga kako se osjećamo i razmišljamo. Stabiliziranje raspoloženja, znanjem i provođenjem pravilne prehrane, može pomoći kod smanjenja ovisnosti o prerađenoj hrani koja utječe na normalna kemijska svojstva pri funkcioniranju mozga.
Hranu za dobro raspoloženje i zaštitu čine one namirnice koje imaju svojstvo obrane moždanog tkiva od oštećenja npr. oksidativnim stresom, te ona hrana koja sudjeluje u sintezi neuroprijenosnika serotonina.
Funkcija serotonina povezana je s prijenosom poruka između živčanih stanica, utječe na povećanje samopouzdanja i pridonosi osjećaju sreće. Posljedice nedostatka serotonina mogu dovesti do poremećaja prehrane kao što su anoreksija ili bulimija.
