Svaka emocija koju osjetimo rezultat je utjecaja odre\u0111enih hormona. Kada su u optimalnoj koli\u010dini izazivaju pozitivne osje\u0107aje, a u nedostatku utje\u010du na javljanje negativnih emocija.<\/p>\n\n\n\n
Psiholo\u0161ka teorija obja\u0161njava kako pozitivne misli, vjerovanja i sugestija, mogu imati u\u010dinak na pobolj\u0161anje op\u0107eg stanja organizma, ali i dobrog raspolo\u017eenja. Uz to i okolina i senzorsko iskustvo imaju utjecaj na neurokemijsku reakciju \u0161to dovodi do biokemijskih promjena u organizmu (neurolo\u0161ki, endokrini, imunolo\u0161ki sustav). U nekim slu\u010dajevima to dovodi i do izlje\u010denja, a u suprotnom nastaju bolesti ili bitni poreme\u0107aji zdravlja.<\/p>\n\n\n\n
Placebo je vjerovanje da \u0107e ne\u0161to biti uspje\u0161no i obi\u010dno vodi ka uspjehu, dok nas negativan pristup (nocebo) zasigurno udaljava od cilja.<\/strong> Iako su znanstveno verificirani i obja\u0161njeni, placebo i nocebo djeluju na organizam na na\u010din koji se ne mo\u017ee to\u010dno izmjeriti. Ve\u0107ina istra\u017eivanja pokazuje da 30 do 40 % pacijenata do\u017eivljava pozitivan placebo u\u010dinak. Friedman i Benson prona\u0161li su placebo pobolj\u0161anja kod 60 do 90% bolesti.<\/p>\n\n\n\n Placebo i nocebo se javljaju pri mnogim drugim nematerijalnim postupcima koji posljedi\u010dno djeluju na \u010dovjekov hormonalni sustav.<\/strong><\/p>\n\n\n\n U javnosti se najvi\u0161e povezuju samo s lijekovima i njihovim u\u010dincima, a zanemaruju se op\u0107i i svakodnevni podra\u017eaji.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rije\u010d placebo dolazi od latinske rije\u010di placere, \u0161to zna\u010di "zadovoljit \u0107u". U 19. stolje\u0107u \u201cplacebo\u201d je dobio zna\u010denje davanja lijeka s namjerom da se pacijent zadovolji i uvjeri da ga odre\u0111eni lijek poku\u0161ava uspje\u0161no izlije\u010diti. Ta praksa postoji i danas, pa su\u017eava mogu\u0107nost druge primjene placeba i potiskivanja noceba.<\/p>\n\n\n\n Na pozitivu, zadovoljstvo i dobro raspolo\u017eenje utje\u010du hormoni sre\u0107e i dobrog raspolo\u017eenja (oksitocin, endorfin, adrenalin) <\/strong>i neuroprijenosnici (dopamin, serotonin, endokanabinoidi, neuroprijenosnik GABA)<\/strong> .<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Tako miris koji se do\u017eivljava kao ugodan podra\u017eaj u limbi\u010dkom sustavu osloba\u0111a npr. encefalin koji djeluje kao endorfin. Pozitivno raspolo\u017eenje se javlja cirkularno, endorfin ispu\u0161tamo tijekom odre\u0111enih aktivnosti kao \u0161to su jelo, tjelovje\u017eba ili vrijeme koje provodimo s drugima, \u0161to motivira na ponavljanje tih aktivnosti u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n Dokazana je povezanost hormona i hrane, a \u010dak se i teorija o pretilosti nacije ve\u017ee uz op\u0107e stanje i zadovoljstvo nacije. Ako je ve\u0107ina ljudi nezadovoljna op\u0107im stanjem, onda jedenje, bilo kakvo jelo, stvara osje\u0107aj zadovoljstva, u kona\u010dnici jedna pretila i bolesna nacija.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je na\u0161a prehrana klju\u010dna za stvaranje neuroprijenosnika, pravilna prehrana je klju\u010dna za zdravlje na\u0161eg mozga i tijela<\/strong>. Hrana bogata prehrambenim tvarima mo\u017ee pomo\u0107i kod toga kako se osje\u0107amo i razmi\u0161ljamo. Stabiliziranje raspolo\u017eenja, znanjem i provo\u0111enjem pravilne prehrane, mo\u017ee pomo\u0107i kod smanjenja ovisnosti o prera\u0111enoj hrani koja utje\u010de na normalna kemijska svojstva pri funkcioniranju mozga.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hranu za dobro raspolo\u017eenje i za\u0161titu \u010dine one namirnice koje imaju svojstvo obrane mo\u017edanog tkiva od o\u0161te\u0107enja npr. oksidativnim stresom, te ona hrana koja sudjeluje u sintezi neuroprijenosnika serotonina.<\/p>\n\n\n\n Funkcija serotonina povezana je s prijenosom poruka izme\u0111u \u017eiv\u010danih stanica, utje\u010de na pove\u0107anje samopouzdanja i pridonosi osje\u0107aju sre\u0107e.<\/strong> Posljedice nedostatka serotonina mogu dovesti do poreme\u0107aja prehrane kao \u0161to su anoreksija ili bulimija.<\/p>","protected":false},"featured_media":0,"template":"","meta":{"_acf_changed":false},"class_list":["post-8317","news","type-news","status-publish","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stelasfoodstories.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/news\/8317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/stelasfoodstories.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/news"}],"about":[{"href":"https:\/\/stelasfoodstories.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/news"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stelasfoodstories.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Poznato je da mehanizam nastanka mnogih psihosomatskih bolesti zbog negativnih stavova i pona\u0161anja, mo\u017ee biti preokrenut pozitivnom sugestijom, placebo u\u010dinkom i bez uporabe lijekova.<\/p>\n\n\n\nOdakle potje\u010de rije\u010d placebo?<\/h2>\n\n\n\n
\u0160to utje\u010de na na\u0161e raspolo\u017eenje?<\/h2>\n\n\n\n
U kojoj mjeri hrana svojim sastavom mo\u017ee utjecati na stvaranje hormona sre\u0107e?<\/h2>\n\n\n\n