Svaka emocija koju osjetimo rezultat je utjecaja određenih hormona. Kada su u optimalnoj količini izazivaju pozitivne osjećaje, a u nedostatku utječu na javljanje negativnih emocija.

Psihološka teorija objašnjava kako pozitivne misli, vjerovanja i sugestija, mogu imati učinak na poboljšanje općeg stanja organizma, ali i dobrog raspoloženja. Uz to i okolina i senzorsko iskustvo imaju utjecaj na neurokemijsku reakciju što dovodi do biokemijskih promjena u organizmu (neurološki, endokrini, imunološki sustav). U nekim slučajevima to dovodi i do izlječenja, a u suprotnom nastaju bolesti ili bitni poremećaji zdravlja.

Što je placebo i nocebo učinak?

Placebo je vjerovanje da će nešto biti uspješno i obično vodi ka uspjehu, dok nas negativan pristup (nocebo) zasigurno udaljava od cilja. Iako su znanstveno verificirani i objašnjeni, placebo i nocebo djeluju na organizam na način koji se ne može točno izmjeriti.
Poznato je da mehanizam nastanka mnogih psihosomatskih bolesti zbog negativnih stavova i ponašanja, može biti preokrenut pozitivnom sugestijom, placebo učinkom i bez uporabe lijekova.

Većina istraživanja pokazuje da 30 do 40 % pacijenata doživljava pozitivan placebo učinak. Friedman i Benson pronašli su placebo poboljšanja kod 60 do 90% bolesti.

Placebo i nocebo se javljaju pri mnogim drugim nematerijalnim postupcima koji posljedično djeluju na čovjekov hormonalni sustav.

U javnosti se najviše povezuju samo s lijekovima i njihovim učincima, a zanemaruju se opći i svakodnevni podražaji.

Odakle potječe riječ placebo?

Riječ placebo potječe od latinske riječi placere, što znači « ja ću zadovoljiti». U 19. stoljeću »placebo» dobiva značenje pri davanju lijeka s namjerom da se pacijenta zadovolji i uvjeri da ga se određenim lijekom pokušava uspješno izliječiti. Ta praksa postoji i danas pa sužava mogućnost drugih primjena placeba i potiskivanja noceba.

Što utječe na naše raspoloženje?

Na pozitivu, zadovoljstvo i dobro raspoloženje utječu hormoni sreće i dobrog raspoloženja (oksitocin, endorfin, adrenalin) i neuroprijenosnici (dopamin, serotonin, endokanabinoidi, neuroprijenosnik GABA) ..

Tako miris koji se doživljava kao ugodan podražaj u limbičkom sustavu oslobađa npr. encefalin koji djeluje kao endorfin. Pozitivno raspoloženje se javlja cirkularno, endorfin ispuštamo tijekom određenih aktivnosti kao što su jelo, tjelovježba ili vrijeme koje provodimo s drugima, što motivira na ponavljanje tih aktivnosti u budućnosti.

Povezanost hormona i jela je dokazana, pa se čak i teorija pretilosti nacija povezuje s općim stanjem, odnosno zadovoljstvom nacije. Ako je većina ljudi nezadovoljna općim stanjem, tada jelo, bilo kakvo jelo, stvara osjet zadovoljstva, u konačnici, pretilu i bolesnu naciju.

U kojoj mjeri hrana svojim sastavom može utjecati na stvaranje hormona sreće?

S obzirom na to da je naša prehrana ključna za stvaranje neuroprijenosnika, pravilna prehrana je ključna za zdravlje našeg mozga i tijela. Hrana bogata prehrambenim tvarima može pomoći kod toga kako se osjećamo i razmišljamo. Stabiliziranje raspoloženja, znanjem i provođenjem pravilne prehrane, može pomoći kod smanjenja ovisnosti o prerađenoj hrani koja utječe na normalna kemijska svojstva pri funkcioniranju mozga.

Hranu za dobro raspoloženje i zaštitu čine one namirnice koje imaju svojstvo obrane moždanog tkiva od oštećenja npr. oksidativnim stresom, te ona hrana koja sudjeluje u sintezi neuroprijenosnika serotonina.

Funkcija serotonina odnosi se na prijenos poruka između živčanih stanica, a utječe na povećanje samopouzdanja te doprinosi osjećaju sreće. Posljedice nedostatka serotonina mogu dovesti do poremećaja prehrane kao što su anoreksija ili bulimija.

Obratiti pažnju na:

Dovoljan unos proteina

Serotonin se primarno proizvodi konzumiranjem hrane bogate triptofanom. Kao što znamo, proteini su građeni od aminokiselina, a jedna od aminokiselina je triptofan, prekursor za sintezu neurotransmitera serotonina.

Gotovo svi izvori proteina pomažu kod otpuštanja serotonina, uključujući: ribu, piletinu, puretinu, crveno meso, sir, mlijeko i jaja, kao i hrana biljnog podrijetla: indijski oraščići, orasi, kikiriki, bademi, sjemenke bundeve, sezama i soje, pšenica, riža, kukuruz.
Jaja, osim što su dobar izvor triptofana, također sadrže kolin – esencijalni nutrijent koji pomaže kod povećanja psihičke oštrine i pozitivnog stava.
Opća preporuka za odrasle osobe je konzumacija 5 mg triptofana po kilogramu tjelesne mase na dan.

Hranu biljnog porijekla

Ako ste vegan ili vegetarijanac, jedite grah, klice, sjemenke, orašaste plodove, leće, graška, kukuruz, heljde, i zobene pahuljice, namirnice bogate aminokiselinama koje pomažu podići razinu serotonina. Čak i određeno povrće kao što je brokule, šparoge, špinata ili cvjetača može pomoći u stvaranju hormona sreće. Na primjer, špinat sadrži feniletilamin, organski spoj koji se koristi za psihoaktivne droge i stimulanse.

Feniletilamin otpušta dopamin i norepinefrin (prekursor adrenalina), spojeve koji se koriste kao antidepresivi i koji stimuliraju osjećaj sreće, zadovoljstva i nagrade. Špinat također sadrži visoke količine magnezija, koji pomaže povisiti energiju u cijelom tijelu. No, oprez, jer je špinat također poznat po povišenom sadržaju oksalne kiseline koja svojim netopljivim solima utječe na stvaranje kamenaca u urinarnom traktu.

Ribu i plodove mora

Preporučeno je jesti ribu nekoliko puta tjedno, posebno onu s visokim postotkom omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline stabiliziraju naš mozak, a dobre su i za kožu, kosu i metabolizam. Ribe koje se preporučuju su lososa, pastrva, srdele, haringa i skuša.

Dagnje sadržavaju hranjive tvari kao što su cink, jod i selen – stabilizatori štitnjače. Ne zaboravite da je vaše tijelo glavni regulator raspoloženja, a ravnoteža se postiže samo ako štitnjača pravilno radi.

Unos manje zasićenih masti

Esencijalne nezasićene masne kiseline proizvode hormon eikosanoid koji je nužan za poboljšanje kemijskih procesa unutar tijela. Stimuliraju imunološki sustav, bore se protiv upala i poboljšavaju aktivnost neuroprijenosnika, uključujući serotonin. Konzumirajte nezasićene masti iz izvora kao što su konopljino ulje, maslinovog ulja, ili pak orašasti plodovi, sjemenke, avokado, i losos.

Hranu bogata antioksidansima

Esencijalne nezasićene masne kiseline proizvode hormon eikosanoid koji je nužan za poboljšanje kemijskih procesa unutar tijela. Stimuliraju imunološki sustav, bore se protiv upala i poboljšavaju aktivnost neuroprijenosnika, uključujući serotonin. Konzumirajte nezasićene masti iz izvora kao što su zeleno lisnato povrće, batat, bundeva, agrumi, borovnice, jagode, maline, šljive, brokule i alfalafa klice.
Danas se antioksidansi nude i u obliku tableta, ali je resorpcija aktivnih sastojaka iz tableta puno manja nego kada se ista količina unosi hranom.

Hranu bogatu magnezijem

Magnezij je mineral koji stvara pozitivnu energiju, otpušta mišiće, smanjuje napetost, anksioznost i mogućnost stvaranja depresije.

Dobri izvori magnezija su: mahunarke (grah, grašak, leća, itd.), neprerađena morska sol te tamna čokolada.

Mliječni proizvodi

Fermentacijom mlijeka dobija se niz proizvoda koji mogu poboljšati imunološki i probavni sustav. Posebno treba istaknuti Grčki jogurt. Ovaj mliječni proizvod sadrži dosta kalcija koji povisuje razinu neuroprijenosnika u mozgu, ali i respektabilnu količinu proteina, nezasićenih masti, tako da i ti sastojci sinergistički djeluju na stvaranje hormona sreće.
Mora se napomenuti da resorpcija kalcija iz mliječnih proizvoda i nije tako velika, tako da se zapravo treba osloniti i na druge izvore kalcija.

Grčki jogurt se ne smije zamijeniti s “jogurtom sličnim grčkom” čiji je sastav puno siromašniji pa se radi o sasvim različitim proizvodima.

Drugi čimbenici koji potiču placebo i nocebo

Sastav hrane koju jedemo direktno utječe na naš hormonalni sustav, ali postoje i određeni vanjski utjecaji koji također igraju ulogu. Izgled, okus i miris hrane neki su od njih, i mogu značajno utjecati na našu percepciju zadovoljstva, a time i na odgovor našeg tijela.

Izgled hrane

Kada govorimo o sirovoj hrani, izbor je zapravo vrlo jednostavan. Sve se svodi na boja, percipiranu svježinu, oblik i veličinu. Naprotiv, sirova hrana neuglednog izgleda pati od nocebo efekta, bez obzira na njen sastav, miris ili okus.
U slučaju pakirane hrane, proizvođači u svrhu izazivanja placebo učinka koriste slike, dizajn pakiranja i marketinške strategije kako bi pokušali potaknuti kupce da kupe njihove proizvode.
Interesantne su i dobrovoljne oznake koje proizvođač stavlja na ambalažu, u svrhu privlačenja potrošača.

Oznake potiču sjećanje, trendove u prehrani, kao što su: “domaće”, “eko”, “bez konzervansa”, “bez umjetnih bojila”, “GMO free”, “bez MNG/MSG” i sl. Dio tih oznaka je dopušten, ali se bez složenih analitičkih metoda ne može dokazati, što ostavlja puno mjesta za privlačenje potrošača. Dio tih oznaka je besmislen, jer zapravo ništa ne doprinosi samoj kvaliteti jela, ali stvara placebo učinak kod potrošača koji vjeruju da proizvođač pomno bira hranu za njih.

Isto se događa kada ste u restoranu. Ambijent, estetika, veličina porcije ili raznolikost boja mogu pridonijeti pozitivnijem tjelesnom iskustvu kao posljedica placebo efekta. Jasno, to ne znači da je sastav hrane prehrambeno izbalansiran.

Miris hrane

Miris je skoro jednako važan kao i izgled hrane. Ukoliko izgled hrane ne oduševljava, prekretnica u odabiru može biti miris. Miris koji se doživljava kao ugodan podražaj oslobađa encefalin koji djeluje kao endorfin. Kako je veza između mirisa i oslobađanja hormona sreće dokazana, proizvođači namjerno pojačano dodaju mirise industrijskim proizvodima. Razlog je dulje čuvanje mirisa tijekom roka trajanja proizvoda, ali i prvi ugodan utisak nakon otvaranja ambalaže kada se proizvod još ne vidi u cjelosti.

Koriste se osim prirodnih i sintetizirane arome, mirisi koji su otporni na termičku obradu hrane i dugo ostaju u proizvodu.
Dodatak jelima sa mononatrijevim glutaminatom (MSG/MNG), osim što štedi količinu povrća koja se treba dodati u hranu, daju jelima sličan ili isti miris i okus.

Okus hrane

Dobar odabir ugodnih mirisa i okusa može koji puta isključiti neugledan i neprivlačan izgled proizvoda. Okus je kombinacija slanog, kiselog, slatkog, ljutog i umamija.
Proizvođači često koriste pojačivače okusa, sladila, začine i aromatično bilje kako bi okus određenih proizvoda učinili privlačnijim, a time pobudili pozitivan pristup hrani.

Za kraj

Vidimo kako naše pozitivno ili negativno razmišljanje i stavovi imaju utjecaj na neuroimune biokemijske promjene koje mogu dovesti do organskih promjena.
Sastav hrane, ali i sinergija između izgleda, mirisa i okusa hrane koja zadovoljava očekivanja konzumenta sigurno i dokazano utječe na placebo, odnosno na privlačnost konzumiranja te hrane.

Uživanjem u hrani možemo otvoriti put dobrog dnevnog raspoloženja, naglašene pozitive i izbjeći zamke stresa i noceba koji negativno utječu na organizam
Pozitivan pristup hrani izazvan vanjskim senzorskim poticajem (placebo), ali i samom hranom po sebi, potiče stvaranje hormona sreće u tolikoj mjeri da uživanje u hrani koji puta postaje opsesija koja dovodi do narušavanja zdravlja.

Odgovor je u provođenju pravilne prehrane koja se temelji na načelima umjerenosti, raznolikosti i ravnoteže, i koja će svojim okusom, mirisom i izgledom utjecati na pozitivnu hormonsku reakciju tijela bez debljanja.

Znati o hrani i prehrani i hormonskom utjecaju na naše tijelo je krajnji cilj koji će dovesti do ugodnog iskustva i dugotrajnog očuvanja zdravlja.